Projekt Learning Landscapes ‘LeLa’ usmjeren je na aktivno uključivanje lokalnih zajednica u oblikovanje budućnosti njihovih krajobraza kroz demokratske procese. U suradnji s partnerima iz Slovačke, Nizozemske i Poljske, projekt organizira radionice, predavanja, okrugle stolove i terenske obilaske, čime se stvara sinergija između akademske zajednice i lokalnih korisnika prostora.
Glavni ciljevi projekta uključuju:
- Izradu priručnika o metodologiji uključivog učenja o krajobrazu, koji će služiti kao vodič za edukatore.
- Razvoj interaktivnih web platformi za dokumentiranje procesa učenja i podršku daljnjim aktivnostima.
- Unapređenje kapaciteta među ciljanim skupinama, uključujući studente i članove civilnog društva, kroz međusektorsku i interdisciplinarnu suradnju.
- Uvođenje sustava prepoznavanja angažmana koji će omogućiti priznavanje doprinosa studenata i zaposlenika u procesima učenja.
U Zagrebu, studenti su podijeljeni u tri skupine koje se fokusiraju na sljedeće teme:
- Rijeka Sava: Istraživanje mogućnosti revitalizacije i očuvanja prirodnih resursa.
- Potok Vuger: Analiza urbanog prostora i poticanje održivih praksi.
- Biciklistička magistrala: Razvoj infrastrukture koja promiče biciklistički prijevoz kao održivu opciju.
Projekt se završava s multiplikacijskim događajima na Krajobraznom forumu u Gdanjsku i Zagrebu, gdje će se dijeliti stečeno znanje i iskustva. Kroz ove aktivnosti, LeLa nastoji osnažiti zajednice i unaprijediti njihove krajobraze kroz aktivno sudjelovanje i suradnju.
Tim “Sava upoznaje Zagreb” fokusira se na istraživanje i revitalizaciju riječnog toka Save unutar Zagreba, s naglaskom na angažman lokalne zajednice. Kroz senzorne šetnje, tim je omogućio sudionicima da slobodno dijele svoja iskustva, uspomene i želje vezane uz rijeku, čime se potaknula dublja povezanost s ovim prostorom.
Ključne aktivnosti i pristupi:
- Senzorne šetnje: Ove šetnje omogućile su sudionicima da iznesu svoja razmišljanja i emocije vezane uz Sava. Kroz opuštenu atmosferu, tim je postavio široka pitanja koja su poticala razgovor i razmjenu iskustava.
- Uloga zajednice: Umjesto da zajednicu pozovu da se uključi u njihove aktivnosti, tim je pristupio tako da su oni inicirali kontakt. Ovaj pristup rezultirao je bogatijim povratnim informacijama i dubljim uvidima u život lokalne zajednice.
- Identifikacija problema: Kroz razgovore su otkriveni razni izazovi s kojima se zajednica suočava, uključujući osjećaj zaboravljenosti i odvojenosti od rijeke. Ova saznanja bila su ključna za razvoj budućih strategija.
- Vizija za budućnost: Razgovori su pomogli u formuliranju vizije za rijeku Sava, s ciljem vraćanja njenog “glasa” i oživljavanja njezinog značaja u svakodnevnom životu zajednice.
- Izrada prototipa: Tim je odlučio stvoriti prototip pod nazivom “Sava memory vault”, koji će služiti kao alat za prikupljanje sjećanja i priča lokalnih stanovnika. Ovaj pristup će omogućiti prepoznavanje zajedničkih vrijednosti i potencijalnih smjernica za budući razvoj prostora.
Sljedeći koraci:
Tim planira nastaviti s prototipom, analizirati prikupljene priče i uspomene te ih koristiti kao temelj za daljnje aktivnosti usmjerene na revitalizaciju prostora oko Save. Ova strategija ne samo da će ojačati povezanost zajednice s rijekom, već će i potaknuti konstruktivne dijaloge o budućim rješenjima i planovima. Kroz inkluzivne procese, cilj je osigurati da zajednica aktivno sudjeluje u oblikovanju svoje okoline, stvarajući time održiviju i povezaniju budućnost.
Tim koji se bavi Potokom Vuger istražuje njegove mogućnosti kao važnog komunikacijskog koridora između Medvednice i Save. Ovaj potok, zajedno s mrežom manjih pritoka, prolazi kroz centar Sesveta, gdje se susreće s brojnim prostornim izazovima i prilikama.
Ključni aspekti istraživanja:
- Prostorne barijere: Sesvete su longitudinalno naselje koje se razvijalo uz željeznicu, što je stvorilo jasne prostorne barijere. Slavonska avenija na jugu dodatno ograničava povezanost, a potok Vuger se pojavljuje kao važan element za premošćavanje ovih barijera.
- Mogućnosti komunikacije: Potok ima potencijal za poboljšanje povezanosti između sjevera i juga, nudeći alternative za kretanje koje mogu povezati različite dijelove grada i potaknuti interakciju između urbanih i ruralnih sredina.
- Tri karaktera potoka: Odabrani prostor između rasadnika Hrvatskih šuma i rijeke Save omogućuje promatranje tri različita karaktera potoka:
- Urbani: Kako se potok uklapa u urbani kontekst Sesveta, uključujući infrastrukturu i gradsku strukturu.
- Industrijsko-gospodarski: Utjecaj industrije i ekonomskih aktivnosti na okoliš potoka i njegovu ulogu u gospodarskom razvoju.
- U urbano-ruralnom smislu: Povezivanje urbanih i ruralnih područja, uključujući mogućnosti za rekreaciju i očuvanje prirode.
Sljedeći koraci:
Tim planira organizirati radionice i terenske aktivnosti kako bi uključio lokalnu zajednicu u istraživanje potencijala potoka. Kroz ove aktivnosti, cilj je stvoriti zajedničku viziju koja će uključivati prijedloge za revitalizaciju potoka Vuger, povećanje njegove vidljivosti i značaja te poticanje održivog razvoja prostora oko njega.
Inkluzija zajednice:
Kao i kod projekta “Sava upoznaje Zagreb”, važno je da se osigura aktivno sudjelovanje lokalne zajednice u ovim procesima. Prikupljanje mišljenja, ideja i želja stanovnika može značajno doprinijeti stvaranju održivih i korisnih rješenja koja će obogatiti život u Sesvetama i poboljšati kvalitetu okoliša.
Sudionici: Katarina Adulmar, Rea Badanjak, Lara Ćuk, Antonia Čubelić,
Gabrijela Hercigonja, Lovro Kolarić, Bruno Krehula, Aurora Mihatov, Lara Spajić
Biciklistička magistrala koja povezuje centar Zagreba s Dugo Selom projekt je koji ima potencijal značajno unaprijediti mobilnost i povezanost između ovih dvaju gradova. Ova staza, koja se proteže uz željezničku prugu u dužini od otprilike 22 km, obuhvaća raznolike okolišne i društvene kontekste.
Ključne značajke projekta:
- Povezanost s različitim sadržajima: Biciklistička staza prolazi kroz gusto urbanizirane dijelove Zagreba, stambene kvartove, industrijska područja, kao i kroz prirodne zaštićene zone i ruralne dijelove. Ova povezanost omogućava korisnicima pristup raznolikim sadržajima, od trgovina i usluga do prirodnih rezervata.
- Raznolikost okoliša: Okoliš koji okružuje biciklističku magistralu varira od urbanih prostora do ruralnih i prirodnih područja. Ova raznolikost može privući različite korisnike, uključujući svakodnevne bicikliste, rekreativce i turiste, te promovirati zdrav način života.
- Održivost i ekološka svijest: Razvijanje biciklističke infrastrukture potiče održive oblike prijevoza, smanjuje prometne gužve i emisiju stakleničkih plinova, te doprinosi očuvanju okoliša. Također, staza može poslužiti kao edukativna ruta za promicanje ekološke svijesti među korisnicima.
Planirane aktivnosti:
Tim planira uključiti lokalnu zajednicu kroz radionice i terenska istraživanja kako bi prikupili ideje i sugestije o dizajnu i funkcionalnosti staze. Ove aktivnosti će uključivati:
- Senzorne šetnje i biciklističke ture: Kako bi se prikupili dojmove i želje lokalnih stanovnika.
- Radionice dizajna: Uključivanje zajednice u planiranje i dizajn biciklističke staze, poticanje suradnje između različitih dionika, uključujući građane, stručnjake i institucije.
Ciljevi:
Cilj je stvoriti funkcionalnu i privlačnu biciklističku stazu koja će ne samo olakšati promet između Zagreba i Dugo Sela, već i unaprijediti kvalitetu života lokalnih zajednica. Kroz aktivnu suradnju s korisnicima prostora, tim će raditi na osiguravanju da staza odgovara potrebama i željama zajednice, promovirajući tako inkluzivnost i održiv razvoj.
Sudionici: Kristina Komšo, Tina Radić, Kristina Tomaša<\small>
Ove teme predstavljaju širok spektar istraživanja i pristupa koji se bave važnim aspektima krajobraznog planiranja i urbanizma, s posebnim naglaskom na sudjelovanje zajednice i interakciju s okolišem.
1. Građani i participacija u krajobraznom planiranju – doc. dr. sc. Nataša Bokan
Ova tema istražuje ulogu građana u procesu krajobraznog planiranja. Sudjelovanje zajednice može značajno utjecati na održivost i relevantnost planova, potičući uključivost i demokratizaciju procesa donošenja odluka.
2. Metode istraživanja u ekološkoj psihologiji – doc. dr. sc. Marina Štambuk
Ekološka psihologija proučava kako ljudi percipiraju i interagiraju s okolišem. Ova tema može obuhvatiti različite metode istraživanja, uključujući terenska istraživanja, eksperimente i analize podataka, kako bi se razumjele emocionalne i psihološke reakcije na krajolik.
3. Virtualno-realni demokratski krajolici: Od Carla Linnea do antropocena – prof. dr. sc. Tomislav Pletenac
Ova tema istražuje razvoj koncepta krajobraza kroz povijest, od Linnea do suvremenih interpretacija u kontekstu antropocena. Fokusira se na interakciju između virtualnog i stvarnog prostora, te kako to utječe na percepciju i planiranje krajobraza.
4. Biciklistički orijentiran urbanizam – Vladimir Halgota
Ova tema naglašava važnost biciklističke infrastrukture u urbanom planiranju. Istražuje kako dizajn gradova može poticati biciklistički prijevoz i doprinositi održivosti, zdravlju i kvaliteti života građana.
5. Povijesna i kulturološka obilježja prostora Sesveta – prof. Damir Fofić
Istraživanje povijesnih i kulturnih aspekata Sesveta može pomoći u razumijevanju identiteta ovog prostora. Ova tema analizira kako povijest i kultura utječu na suvremene procese planiranja i razvoj zajednice.
Zaključak
Ove teme zajedno doprinose boljem razumijevanju kompleksnosti krajobraznog planiranja, ističući važnost participacije, ekoloških i kulturnih faktora te inovativnih pristupa urbanizmu. Ovakvo multidisciplinarno istraživanje može poslužiti kao osnova za razvoj održivih i uključivih prostora koji odražavaju potrebe zajednica.
U razdoblju od 10. do 18. listopada, partneri na projektu održali su niz zajedničkih radionica fokusiranih na temu demokracije u gradskom krajobrazu, koristeći naselja Stogi i Przeróbka kao primjere. Ove radionice su omogućile dublju analizu i raspravu o načinima na koje se zajednice mogu aktivno uključiti u oblikovanje svog okoliša.
Ključne aktivnosti i ciljevi radionica:
- Istraživanje lokalnog konteksta: Sudionici su istraživali specifične karakteristike naselja Stogi i Przeróbka, analizirajući njihov urbanistički razvoj, društvene dinamike i okolišne aspekte.
- Participacija zajednice: Radionice su se bavile metodama uključivanja građana u procese planiranja, potičući sudionike da razmjenjuju ideje i primjere dobre prakse iz svojih lokalnih zajednica.
- Demokratski procesi: Fokus je bio na razvoju strategija za promicanje demokratskih praksi u urbanom planiranju, s naglaskom na transparentnost, inkluzivnost i suradnju među različitim dionicima.
- Interaktivne aktivnosti: Sudionici su sudjelovali u terenskim istraživanjima, grupnim radionicama i debatama, što je potaknulo kreativno razmišljanje i suradnju.
- Dokumentacija i podjela znanja: Svi rezultati radionica bit će dokumentirani kako bi se stvorili vodiči i materijali koji će služiti kao resursi za buduće projekte i aktivnosti u drugim zajednicama.
Zaključak
Ove radionice ne samo da su ojačale suradnju među partnerima, već su također doprinijele jačanju lokalne svijesti o važnosti participacije u urbanističkom planiranju. Kroz dijalog i zajednički rad, sudionici su razvili konkretne prijedloge i ideje koje mogu unaprijediti demokratski aspekt gradskih krajobraza.
We built on the idea that the local landscape is the actual forum for democratic community visioning.
